Selo Marindvor je prigradsko naselje Grada Požege u Požeško-slavonskoj županiji, Republika Hrvatska. Marindvor je smješten oko 5 km sjeverno od Grada Požege u podnožju UNESCO svjetskog geoparka Papuk. Susjedna naselja su Krivaj, Kunovci i Bankovci na sjeveru, Novi Štitnjak na jugu, Stara Lipa na zapadu te Štitnjak na istoku. Poštanski broj je 34000 Požega, Republika Hrvatska, Europska Unija. Pozivni broj je +385 (0)34, a autooznaka PŽ.
Zemljopisne koordinate sela Marindvor su 45°22′23″N 17°38′24″E.
Slika: Položaj Grada Požege
Izvor: autorica Karla Laginja, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Diplomski sveučilišni studij Geografija; smjer: istraživački, grana: Prostorno planiranje i regionalni razvoj
Slika: Položaj prigradskog naselja Marindvor, Grad Požega
Izvor: autorica Karla Laginja, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Diplomski sveučilišni studij Geografija; smjer: istraživački, grana: Prostorno planiranje i regionalni razvoj
Prema popisu stanovništva iz 2021. godine Marindvor je imao 118 stanovnika.
Slika: Vrijeme putovanja automobilom do Marindvora
Izvor: www.smappen.com, autorica Patricija Velečki, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Diplomski sveučilišni studij Geografija; smjer: istraživački, grana: Prostorno planiranje i regionalni razvoj
Slika: Vrijeme putovanja biciklom do Marindvora
Izvor: www.smappen.com, autorica Patricija Velečki, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Diplomski sveučilišni studij Geografija; smjer: istraživački, grana: Prostorno planiranje i regionalni razvoj
Šuma Jasikovac je prirodna cjelina i najvrjedniji dio krajobraza sela Marindvor koje je prigradsko naselje Grada Požege. Šuma je duboku utkana u povijest i tradiciju mještana Marindvora i dio je kulturne baštine kroz običaje i suživot generacija naših mještana. U šumi se nalazi izvor pitke vode Vlašica koji već generacijama koriste mještani sela Marindvor i Štitnjak. Šuma Jasikovac dio je našeg identiteta, a ujedno i snažno izvorište održivog razvoja prigradskog naselja Marindvor.
U šumi je bogat životinjski svijet (raznovrsne ptice, vjeverice, leptiri...) i biljni svijet (hrast lužnjak, divlja trešnja, lipa, grab, bazga, različite gljive, samoniklo raslinje, ljekovito bilje i još jako puno toga) koji doprinosi bioraznolikosti našeg kraja te smanjuje utjecaj klimatskih promjena. Prostorno gledano, šuma Jasikovac je unutar Grada Požege što ima posebnu vrijednost za sve stanovnike požeštine.
Prapovijesno naselje Marindvor
Marindvor je evidentirano prapovijesno nalazište tijekom prošlog stoljeća, za vrijeme djelovanja Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Osijeku. Na službenom popisu nalaze se dva zapisa vezana uz navedeni prostor, a koji potječu iz spomenutog razdoblja: Prapovijesno naselje i Nalazište iz neolitika/eneolitika.
Posljednji zapis odnosi se na lokalitet koji spominje dr. sc. Hrvoje Potrebica, izv. prof. u magistarskom radu iz 2000. godine te bilježi da se radi o nepoznatim nalazištima, a nalazi se sastoje od 6 kamenih sjekira koje je P. Pavičić darovao Arheološkom muzeju u Zagrebu te jedne slučajno pronađene plosnate sjekire koju je Vladimir Aladar pl. Reiner Brestovački 1934. godine darovao Gradskom muzeju Požega (tada Muzeju Požeške kotline). Predmeti pripadaju neolitiku (mlađem kamenom dobu) ili eneolitiku (bakrenom dobu) te su pohranjeni u navedenim muzejima. Kao referenca naveden je članak arheologinje Dubravke Sokač-Štimac u Vjesniku muzeja Požeške kotline broj 2-3 iz 1979. godine. Radi se o članku pod nazivom „Prethistorijske kamene sjekire Požeške kotline“. U njemu se na str. 13. opisuje plosnata sjekira iz Marindvora koju je darovao Vladimir Aladar pl. Reiner Brestovački, a crtež iste nalazi se na Tabli IV pod brojem 1. Cijela plosnata sjekira svijetlozelene boje, dobro sačuvana. Donji dio ravan, a gornji zaobljen. Sjekira se proširuje u zaobljenu oštricu. Veoma dobro obrađen i glačan kamen. Inv. br. 408, duž. 12,0 cm, šir. 2,0 – 4,7 cm, deb. 2,0 cm. Plosnate kamene sjekire služile su prvenstveno kao oruđe za obradu zemlje i krčenje šuma, kako je navedeno u uvodnom dijelu istog članka, str. 5.
Slika: Marindvorska kamena sjekira
U radu se spominje i sjekira s rupom za nasad iz Marindvora na str. 8, odnosno kamena sjekira čekićastog tipa na str. 23 i Tabla XIII, 4, koju je Muzeju Požeške kotline (danas Gradskom muzeju Požega) darovao Mato Horvat 1962. godine. Ulomak gornjeg dijela sjekire čekićastog tipa svijetlozelene boje, dobro sačuvana. Sjekira je sačuvana u visini polovice rupe za nasad. Dobro uglačan kamen. Inv. br. 993, duž. 4,5 cm, šir. 4,8 cm, deb. 4,1 cm, promjer rupe 1,6 cm. Sjekira je nađena na „Kunovačkom pašnjaku“ u Marindvoru.
Slika: Marindvorska kamena sjekira čekićastog tipa
https://igor.hr/hr/stil-zivota/volim-marindvor#sigProIda57bfb782d
